USKLADIMO FREKVENCIJE

ŽUPANJSKI VREMEPLOV:Je li suvremeni čovjek ovladao rijekom Savom?

Kategorija: /

Šuma Spačva i rijeka Sava bile su dvije okosnice županjskog kraja u 18. stoljeću. One su donijele civilizaciju na ovo područje i svakako su važan faktor političke i društvene povijesti ovih prostora. Okoliš rijeke Save u 18. stoljeću predstavljao je veliki izazov za ondašnje stanovnike. Nakon što je 1700. godine došlo do oslobađanja od osmanske okupacije, provodila se obnova Slavonije, a time i granice na Savi. Područje županjske Posavine u 18. stoljeću imalo je nekoliko poteškoća. Uz nepostojanje nasipa, Slavoniju je karakterizirao i gušći biljni pokrov. Razmišljalo se o podizanju nasipa, kao umjetnoj obrani od visokog vodostaja, jer su prema Tkalcu1, u prvoj polovici 18. stoljeća u slavonskog Posavini poplave ugrožavale čak i ''biološki opstanak pučanstva''. Engel za županjsku Posavinu kaže: ''…čim je visok vodostaj Save, rijeka prelije donji nasip, pa su automatski poplavljena sela, zemljišta i pašnjaci Rajevog Sela, Podgajaca, Bošnjaka, Županje, Štitara i Babine Grede''. 2 Možemo pretpostaviti da je čovjek s početka 18. stoljeća na poplavu gledao kao na dio svakodnevnog života. Prelijevanje rijeke sigurno je imalo negativne utjecaje na mnoge životne aspekte. Postavlja se logično pitanje – što je bilo sa životinjama ili sa zalihama hrane? Moguće je da se tadašnji posavski čovjek snalazio na svakojake načine. To zapravo imamo, doduše krivo, ali ipak spomenuto i kod Friedricha Wilhelma von Taubea, koji će motiv loženja ograde, umjesto nuždi, pripisati tobožnjoj lijenosti: „Zimi seljaci imaju običaj da polože ogradu oko svoje kuće i bašte; da se ne bi morali mučiti odlazeći u šumu.“ Osim toga, znamo da je takvo močvarno tlo bilo pogodno za razvoj i širenje raznih zaraza i bolesti. Dakle, što je bilo sa zdravljem tadašnjih ljudi? I von Taube govori o pošastima koje se ovdje javljaju prilikom izlijevanja rijeka:

''U sredini zemlje između brda (zrak) je bistar, čist i zdrav, ali duž 3 glavne rijeke je vrlo nezdrav, budući da se te tri rijeke često nadaleko i naširoko izlijevaju te poplavljuju ravnu zemlju i ostavljaju velike močvare, koje ne samo što pokrivaju 1/8 dio Kraljevine, nego se od pripeke počinju kvariti i zagađuju zrak. Zbog toga nastaju zloćudne groznice koje odnose tako mnogo ljudi, naročito stranaca, da su Osijek i Petrovaradin nazvani groblje Nijemaca. Jedna druga nevolja ovog područja, koja nastaje zbog baruština, mnogobrojna i raznovrsna gamad koja je ljeti nepodnošljiva.''

Prva poznata sustavna izgradnja savskog nasipa na duljem potezu počela je kroz nekoliko godina počevši od 1763./4. kada je Posavinu pogodila velika poplava. Međutim, osim samog izlijevanja rijeke Save, postoje i drugi uzročnici poplava kao što su: „izlivanje Save i Bosuta, voda sa planine, otopljeni sneg i jaka dugotrajna kiša“ prema Engelu. Godine između 1775. i 1785. obilježene su nizom velikih poplava, s tim da je rekordna razina Save zabilježena 1787. U takvim se okolnostima, od g. 1786. krenulo u rekonstrukciju savskog nasipa uz obale Brodske pukovnije. Do sustavne izgradnje nasipa došlo je iz nekoliko razloga. Osim toga što su ljudi shvatili da je podizanje nasipa neophodno za normalniji život, nasip je bio važan i zbog razvoja plovidbe.

Iako smo pomislili da je suvremeni čovjek kroz stoljeća ovladao Savom, poplave koje su zahvatile Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu te Srbiju u svibnju 2014. godine, pokazale su suprotno. Nažalost, poplave i izlijevanja kroz prošlost nisu nas naučile da rijeka Sava ne ovisi samo o količini padalina nego i o svojim pritocima.

Ne ponovilo se.



Marta Huber



1 Tkalac, Krunoslav. 1973. Sava kao plovni put u 18. i 19. stoljeću. Zagreb: JAZU

 



2 Opis kraljevine Slavonije i vojvodstva Srijema u Županjski zbornik, 1975.



3 von Taube, Friedrich Wilhelm.2012. Slavonija i Srijem 1777./1778. Osijek: Državni arhiv u Osijeku



Hitovi: 464